Leksik sa a rasanble mo jwèt la, mo sit la ak chif gid yo sèvi avè yo san yo pa esplike yo ankò. Yon definisyon kanpe kote yon demonstrasyon kòmanse : lè sa a li nonmen gid ki pote sijè a. Gid yo ekri an franse — se sèl pati nan sit la ki pa tradui.
Yon atik ki chanje aparans sèlman. Gen wit kategori ou ka mete : do kat, tèm tab, kad avata, desen avata, anbyans son, palèt kat, efè vire ak siyaj patikil. Pa gen youn ladan yo ki chanje anyen nan jan jwèt la mache.
Yon onè yo tache ak pwofil ou : ou genyen l pou yon bagay ou fè nan yon pati, epi yo pa janm wete l. Genyen nèf, separe an kat kalite selon jan yo ra, epi pa gen youn ki bay avantaj nan jwèt la. Sa chak ladan yo mande, ou jwenn li nan « Progresser sans y penser : le barème de l’expérience en chiffres ».
Mete kat ou gen nan men w sou youn nan kare ou yo : kat li ranplase a ale nan pil jete a epi kare a vin fas anlè. Yon kat ou pran nan pil jete a, fòk ou boukante l : ou pa ka refize l.
Yon sèl tou chak lòt jwè jwe apre manch lan fèmen ; moun ki te fèmen l pa jwe ankò. Konbyen kare yon moun rete pou li vire pa konte : jwè ki gen senk kare kache toujou p ap gen plis pase yon sèl tou.
De jwè fini manch lan ak menm total la. Pou viktwa a, yo pataje egalite a ; pou moun ki fèmen manch lan, non — se egzakteman ka sa a penalite fèmen an pini, epi se poutèt sa li tonbe pi souvan pase sa moun kwè.
Pwen ki fè ou monte nivo, ou genyen yo nan pati sou entènèt ou mennen jouk nan bout. Jan yo konte a peye dabò paske ou jwe, epi apre sa sèlman paske ou genyen ; yon pati ou lage pa rapòte anyen. Li ekri liy pa liy nan « Progresser sans y penser : le barème de l’expérience en chiffres ».
Yon moun k ap swiv yon tab san li pa jwe ladan l. Se mèt tab la ki deside, lè l ap regle tab li, si espektatè gen dwa gade. Yon espektatè wè menm bagay ak tout moun : okenn valè kache pa rive jwenn li.
Se lè yon jwè fèmen manch lan, epi sa rive depi li pa gen yon sèl kare kache ankò. Pèsonn pa anonse l : sa rive otomatikman depi yon jwè dekouvri dènye kare li a.
Douz kat ou yo, nan twa liy ak kat kolòn, tout fas anba lè manch lan kòmanse. Twa liy, donk twa kat nan chak kolòn : se kantite kat menm valè yon kolòn nwaye mande.
Se 150 kat jwèt la : senk -2, dis -1, kenz 0, epi dis kat pou chak valè depi 1 rive nan 12, sa ki fè 760 pwen antou. Se jan jwèt kat la fèt ki deside tout sa ki ka soti sou tab la ; « Ce que vaut vraiment une carte inconnue : le sabot en chiffres » kalkile yo youn apre lòt.
Ti liy ki antoure imaj jwè ou a. Boutik la mete l anba « Kad pwofil », envantè a mete l anba « Kad avata » : se menm atik la. Desen ki chita anndan an se yon lòt kategori, desen avata a, ou achte l epi ou mete l apa.
Youn nan douz kote ki nan yon griy. Yon kare ka kache, li ka fas anlè, oswa yon kolòn nwaye ka vide l — epi yon kare vide konte zewo, pou tout tan. Depi ou mete yon kat sou li, li vin fas anlè.
Tablo piblik jwè ki enskri yo, sou twa echèl : mondyal, selon peyi, selon rejyon. Li klase selon viktwa oswa selon nivo, pa janm selon total pwen, epi se lè ou fin jwe senk pati ou antre ladan l. Pa mele l ak nòt mòd konpetisyon an, ki mezire yon lòt bagay nèt : gade « Nòt fòs ».
Sis karaktè ki make yon tab epi ki pèmèt ou antre ladan l. Alfabè a gen trannde siy : tout lèt yo san I ak O, ak chif ki soti nan 2 rive nan 9, konsa yon moun ka di yon kòd byen fò epi lòt la p ap fè erè.
Depi twa kat yon menm kolòn fas anlè epi yo gen menm valè, kolòn nan nwaye : kat yo ale nan pil jete a epi kare sa yo pa konte ankò. Sa pari a rapòte, ak lè pou ou lage l, gen chif sou yo nan « Colonnes englouties : quand parier, quand renoncer ».
Kote ou tann pou sistèm nan mete ou ak jwè ki gen nòt tou pre nòt ou. Fòk ou nan nivo 10 : nan mòd konpetisyon an, se lòt jwè yo ki pèdi pwen, epi yon kont yo kreye pou yon sèl pati ta gate nòt yo.
Yon sèl fwa yo bay kat yo, depi yo vire kat depa yo jouk yo konte pwen yo. Li kòmanse ak douz kat pou chak jwè epi yon kat nan pil jete a, li fini ak dènye tou ki vini apre yo fèmen manch lan.
Jwè ki louvri tab la. Se li ki regle paramèt yo — kantite plas, pwen sib, tan pou chak tou, espektatè — epi se li ki kòmanse pati a. Tèm ki parèt sou tab la se tèm mèt tab la.
Twa bi yo tire chak jou epi yo peye an pèl ; yo pa janm bay avantaj nan jwèt la. Tiraj la pa gen aza ladan l : kle jou a sèvi kòm grenn, donk tout moun resevwa menm sa yo. Sa yo rapòte tout bon, gen chif sou li nan « Progresser sans y penser : le barème de l’expérience en chiffres ».
De bi ki anpile, yo tire yo chak semèn, sou menm modèl ak misyon chak jou yo men ak sib ki miltipliye. Pa gen youn ki mande ou konekte chak jou : ou ka ratrape yo dimanch.
Kote ou rive, depi 1 rive nan 100, ki soti nan tout eksperyans ou ranmase. Chak nivo koute yon ti kras plis pase sa ki vin anvan an ; tout koub la ekri nan « Progresser sans y penser : le barème de l’expérience en chiffres ». Okenn nivo pa bay avantaj : li di depi konbyen tan w ap jwe, li pa di si ou jwe byen.
Fòs jwè machin nan : Debitan, Mwayen, Ekspè oswa Mèt — pa mele yo ak palye Mèt nan nòt fòs la, ki pa gen anyen pou wè ak yo. Nan pati solo, chak grenn pote yon non kòd tou ki parèt sou tab la : Bulle, Sonar, Abysse, Léviathan. Twa premye yo pa konnen anyen ou pa ta ka konnen tou ; Léviathan menm wè talon an, epi sa rive nan pati solo sèlman. Sa ki fè yo diferan tout bon, ou jwenn li nan « Ce qui change vraiment entre les quatre adversaires ».
Mezi nivo jwèt yon moun nan pati konpetisyon, ki pa menm bagay ni ak konte viktwa, ni ak tablo piblik pi bon jwè yo. Tout moun kòmanse ak 1000 epi pèsonn pa janm desann anba 100. Sa yon plas nan fen yon pati rapòte, ak poukisa, se nan « Le classement expliqué par son barème : d’où viennent vos points » yo poze l.
Lè talon an fini, yo fè yon nouvo melanj ak pil jete a pou refè l, epi kat ki anwo a rete kote li ye a. Tout sa ki te pase nan pil jete a ka soti ankò. Se moman sa a yon konte sispann bon : « Lire la défausse : compter les cartes sans effort » esplike pyèj la.
Youn nan sis degre nòt fòs la : Bwonz, apre sa Ajan nan 900, Lò nan 1050, Platin nan 1200, Dyaman nan 1350 epi Mèt nan 1500. Yon palye pa chanje anyen nan jwèt la epi ou pa ka achte l ; sa ou bezwen pou pase nan pwochen an, se nan « Le classement expliqué par son barème : d’où viennent vos points » yo kalkile l.
Yon seri manch kote pwen yo anpile youn sou lòt. Li kanpe nan fen manch kote yon jwè rive nan pwen sib la oswa depase l ; se pi piti total la ki genyen, epi lè gen egalite yo pataje viktwa a.
Youn nan senk premye pati konpetisyon ou. Nòt la bouje pi vit lontan nan moman sa a pase apre, epi yo pa anonse okenn palye anvan ou fin jwe yo. Konbyen fwa nòt la miltipliye, ak de mach kote sa bese, ou jwenn yo nan « Le classement expliqué par son barème : d’où viennent vos points ».
Yon pati kont advèsè machin, ki fèt nèt anndan navigatè a, san kont san enstalasyon. Anyen pa pase nan sèvè a : li pa rapòte ni eksperyans, ni pèl, ni badj. Pa mele l ak liy « Pati solo (mwatye) » nan rezime fen pati a, ki vize yon tab sou entènèt kote pa gen okenn advèsè ki moun.
Lajan jwèt la : ou genyen l nan misyon yo epi ou depanse l nan atik aparans. Yon pèl vo yon santim, sa vle di san pèl pou chak ero : donk pri yon atik se pri li an santim.
Lè moun ki fèmen manch lan pa gen pi piti total la san okenn egalite, yo double pwen li. Yon senp egalite ase pou sa rive ; men yo pa janm double yon total ki zewo oswa ki anba zewo. Konbyen davans pou ou egzije anvan ou fèmen, se nan « La pénalité de clôture, et le calcul qu’elle impose » yo kalkile l.
Pil kote chak kat yo jete ale, fas anlè. Ou ka louvri l nèt, depi pi resan an jouk pi ansyen an : pa gen anyen sekrè ladan l. Se sèlman kat ki anwo a ou ka pran, epi lè ou pran l fòk ou mete l sou griy ou.
Total ki fè pati a fini, 100 lè pèsonn pa chanje l. Depi yon jwè rive ladan l oswa depase l, yo fini manch k ap kouri a epi yo konpare total yo.
Sa ou bay yon advèsè toutotan li gen kat kache : yon sèl chif, ki soti nan sa li montre ak nan konbyen kare li poko louvri. Sa bay yon mwayèn, li pa janm di davans sa ki pral rive. Adisyon an ak de koreksyon ki ale avè l, ou jwenn yo nan « La pénalité de clôture, et le calcul qu’elle impose ».
Sa yon kare ou poko vire vo an mwayèn : 5,07 pwen. Se sou chif sa a tout kalkil jwèt la chita — se sèl fason pou mete yon pri sou sa je pa wè. Kote chif sa a soti, ak jan pou refè kalkil la nan mitan yon manch, ou jwenn li nan « Ce que vaut vraiment une carte inconnue : le sabot en chiffres ».
Lis piblik tab ki louvri yo, ak non yo, eta yo, konbyen moun ki chita ladan yo ak pwen sib yo. Tab prive yo pa parèt ladan l : se sèlman ak kòd yo ou ka antre ladan yo.
Jwe tou pa w, nan mo jwèt la. Sonde se chwazi ant twa bagay : pran kat ki anwo nan pil jete a, rale yon kat san ou pa konnen kisa w ap pran, oswa vire yon kare san ou pa pran anyen.
Yon pati sou entènèt ak sal datant ki vini anvan an. Li resevwa de jouk wit jwè, kat lè pèsonn pa chanje anyen, epi se sèvè a sèl ki aplike sa jwè yo jwe. Se lè yo louvri tab la yo regle tan pou chak tou : 45 segonn depi yo pa touche l.
Pil kat fas anba kote ou rale san ou pa konnen kisa w ap pran. Yon kat ou rale kite ou chwazi : mete l, oswa refize l — men si ou refize l fòk ou vire yon kare ki toujou kache. « Piocher ou prendre la défausse : ce que chaque coup coûte » konpare twa chwa yo.
Moman kote se tou pa w pou ou sonde. Lè tan an fin pase, sèvè a jwe nan plas ou — men li pa janm vire youn nan kare ou yo : louvri griy yon moun ki pa la, se sa ki ta pi mal.
Valè kote li vin pi bon pou ou kouvri yon kat fas anlè pase yon kare ki toujou kache, lè ou gen kat la nan men w deja epi se sèlman kote pou mete l ki rete pou ou chwazi. Kalkil la, ou jwenn li nan « Ce que vaut vraiment une carte inconnue : le sabot en chiffres ».
Fè yon kare kache vin fas anlè san ou pa mete anyen sou li. Sa rive nan twa fason : lè ou vire san pran anyen, lè ou fin refize yon kat ou rale, ak lè yo vire kat depa yo. Mete yon kat dekouvri kare a tou, men jès sa a rele boukante. Yon valè ki vire pa janm kache ankò.
De kat chak jwè vire nan kòmansman chak manch, se pa nan premye a sèlman. Moun ki gen pi gwo total nan de kat li montre yo louvri manch lan ; lè gen egalite, se pi gwo kat la ki deside.
Vire youn nan kare kache ou yo san ou pa pran anyen : tou pa w kanpe la. Sa pa koute okenn pwen epi sa pa rapòte okenn pwen non plis, men chak kare ou dekouvri mennen ou pi pre fèmen manch lan.